
01 · Drugačiji zakoni
Svet bez razmera
Svako biće u sebi nosi čitave zajednice, a samo je deo većeg života.
- Prostor i geometrija
- Stanovnik
- Slojnik
- Stanište
- Sloj
Atlas drugačijih univerzuma
Izaberimo šta menjamo u temelju stvarnosti ili koju temu života želimo da pratimo. Ispod pregleda možemo staviti dva sveta jedan pored drugog.

01 · Drugačiji zakoni
Svako biće u sebi nosi čitave zajednice, a samo je deo većeg života.

02 · Drugačiji zakoni
Prostor ima jedan pravac više, pa svaki zid mora da zatvori i njega.

03 · Drugačiji zakoni
Ćelije su gotovo prazne. Sav život odvija se na zidovima između njih.

04 · Drugačiji zakoni
Dva naroda pamte istu istoriju u suprotnim smerovima.

05 · Drugačiji zakoni
Menjaju se i sami zakoni prirode, a promena stiže kao front.

06 · Drugi univerzumi
Blizinu određuju veze. Ko promeni vezu, promenio je i udaljenost.

07 · Drugi univerzumi
Materija je ispletena od niti, a čvor čuva ono što telo jeste.

08 · Drugi univerzumi
Svako mesto je grana jednog stabla, a razgovor ide preko zajedničkog pretka.

09 · Drugi univerzumi
Broj pravaca kojima se može kretati menja se od mesta do mesta.

10 · Drugi univerzumi
Telo je vrtlog koji traje dok kroz njega protiče svet.

11 · Drugi univerzumi
Biće je sazvučje koje se održava, a razgovor je otvaranje sprega.

12 · Drugi univerzumi
Život je mrlja koja raste, deli se i pamti.

13 · Drugi univerzumi
Svaki događaj ima dve vremenske oznake, a telo mora da zna koji sled može da prati.

14 · Drugi univerzumi
Posle zadatog perioda vraća se ceo svet, sa svim svojim zapisima.

15 · Drugi univerzumi
Jedno biće u svakom trenutku obuhvata više različitih telesnih rasporeda.

16 · Drugi univerzumi
Sve što se dogodi ostaje zapisano, a svaki novi događaj troši mesto za budućnost.

17 · Drugi univerzumi
Iskustvo je u samom temelju, a granice jednog „ja“ pomeraju se sa svakom otvorenom vezom.

18 · Isti zakoni, drugi brojevi
Gravitacija je deset puta jača, pa je svaki metar visine skup.

19 · Isti zakoni, drugi brojevi
Elektromagnetna sila jača je za desetinu, a ugljenik postaje dragocenost.

20 · Isti zakoni, drugi brojevi
Jedno jezgro više je stabilno, pa ugljenika ima napretek, a vode jedva.

21 · Isti zakoni, drugi brojevi
Prazan prostor nosi trideset puta više energije, pa svaka galaksija ostaje sama.

22 · Isti zakoni, drugi brojevi
Svet bez slabe sile: kamen gotovo ne stari, pa prošlost nema datume.
Nijedan svet ne odgovara ovoj kombinaciji. Proširimo izbor.
Redovi su označeni slojem kome pripadaju. Sve o telima, čulima i kulturi ostaje hipoteza.
| Svojstvo | Svet bez razmera | Tetrion |
|---|---|---|
| Pravilo svetaSpekulativni model | Isti odnos delova i celine ponavlja se pri svakom uvećanju od četiri puta, na konačnom nizu nivoa. | Položaj tela određuju četiri prostorne koordinate, a vreme teče posebno, kao kod nas. |
| ProstorSpekulativni model | Samoslična hijerarhija sa donjom i gornjom granicom | Četiri prostorne dimenzije |
| VremeSpekulativni model | Jedan smer; svaki nivo ima četiri puta sporiji ritam od nivoa ispod sebe | Jedan smer, kao kod nas |
| Izvori radaSpekulativni model | Žarišta sa konačnim fondom, koji se troši kroz razmenu | Oblasti čestica u pobuđenim unutrašnjim stanjima, sa konačnom početnom zalihom |
| Najšira celinaSpekulativni model | Veliki sloj | Veliki vezani sklopovi sa unutrašnjim prolazima |
| StaništeSpekulativni model | Sloj, stanište od nekoliko povezanih nivoa | Hipera |
| StanovnikZamišljena bića | Slojnik | Tetran |
| TeloZamišljena bića | Razgranato telo koje na mnogo mesta ponavlja sličnu građu; u njegovim šupljinama žive manje, brže zajednice | Povezana četvorodimenzionalna građa; mi je pratimo samo kroz trodimenzionalne preseke |
| OpažanjeZamišljena bića | Osluškivanje sopstvene unutrašnjosti, od žamora zajednica do zastoja u prolazu | Senzori prikupljaju različite preseke okoline; sopstveni oblik upoznaje slabim pobudama koje se vraćaju poznatim redom |
| PamćenjeZamišljena bića | Trajni odnosi među zajednicama; na uspomenu se doslovno čeka | Postojana vezana stanja sopstvene građe |
| PotomstvoZamišljena bića | Zajednica se izdvoji, dobije građu i uspostavi sopstveno održavanje na svim nivoima | Potomak gradi sopstveno telo i sopstvenu zatvorenu granicu |
| Kraj životaZamišljena bića | Slojevita smrt; celina može da stane, a neki sitni stanovnici nastave u drugoj sredini | Prekid razmene sa okolinom kada granica ostane otvorena |
| Najveća opasnostZamišljena bića | Odgovor koji stigne posle mnogih pokolenja i zatekne izmenjene prolaze | Otvor koji se vidi tek iz četvrtog pravca, dok svi uobičajeni preseci izgledaju uredno |
| KulturaZamišljena bića | Strpljenje kao osnovni oblik učtivosti; pouzdano predavanje nedovršenog posla | Privatnost kao poznavanje svih prilaza; umetnost koja vodi kroz izabrane preseke |
| Otvoreno pitanjeAutorov osvrt | Kome pripada iskustvo, Seli, njenim zajednicama ili svima istovremeno? | Kako znati da je dom zaista zatvoren kada prostor ima pravac koji ne vidimo? |
| Šta kaže naukaPotvrđena nauka | Diskretna invarijantnost razmere je proučena simetrija. Sistem koji je poseduje izgleda isto samo pri uvećanju za određeni činilac, a njen prepoznatljiv trag su log-periodične oscilacije. Opisana je u hijerarhijskim rešetkama, fraktalnom rastu i procesima loma. Posmatranja našeg kosmosa takvu građu na svim razmerama ne pokazuju. | Geometrija četiri dimenzije je strogo zasnovana matematika, a pravilni simpleks sa pet temena i deset ivica je njen poznati objekat. Fizika je stroža. Kada bi gravitacija i elektrostatika u četiri prostorne dimenzije sledile isti zakon kao kod nas, sila bi opadala sa trećim stepenom rastojanja, pa bi planetarne orbite i atomi bili nestabilni. Zato Tetrion dobija sopstvena pravila vezivanja, sa najmanjim razmakom i ograničenim dometom. |
Tabela se na užim ekranima pomera vodoravno.
| Svet | Pravilo sveta | Stanište | Stanovnik | Najveća opasnost |
|---|---|---|---|---|
| Drugačiji zakoni | ||||
| Svet bez razmera | Isti odnos delova i celine ponavlja se pri svakom uvećanju od četiri puta, na konačnom nizu nivoa. | Sloj, stanište od nekoliko povezanih nivoa | Slojnik | Odgovor koji stigne posle mnogih pokolenja i zatekne izmenjene prolaze |
| Tetrion | Položaj tela određuju četiri prostorne koordinate, a vreme teče posebno, kao kod nas. | Hipera | Tetran | Otvor koji se vidi tek iz četvrtog pravca, dok svi uobičajeni preseci izgledaju uredno |
| Pena | Jedno polje ima četiri stabilne faze. Svaka ćelija pene je oblast jedne faze, a granice između njih nose pobude vezane za površinu. | Opna, cela zemlja sa svojim putevima i susedima | Naborak (Opnar) | Preokret, trenutak kada spoj ili cela ćelija prestane da postoji |
| Dvosmerje | Postoji jedna istorija sveta, koja zadovoljava uslove zadate na oba svoja vremenska kraja. Unutar nje teku dva suprotno usmerena toka. | Zglob, oblast sa ograničenim zonama dodira | Uslovnikar | Preterano precizan dogovor, koji traži veliko naprezanje |
| Preobražaj | Svaka oblast nosi lokalno stanje x i registar režima r. Stalni metazakon propisuje kada se režimi smenjuju i nalaže da granice napreduju ograničenom brzinom. | Zavet, stabilna oblast sa pripremnim rubom | Prevodilac | Granica koja dolazi brže nego što mape predviđaju |
| Drugi univerzumi | ||||
| Pletenica | Blizinu određuju veze između čvorišta. Promena veza menja dostupni put. | Sedmi čvor | Splet | Promena javne veze koja produži put do sopstvenih uspomena |
| Kordija | Materiju čine elastične niti koje mogu da se upletu i vežu u čvorove. | Pletena | Kordion | Popravka koja sačuva čvor, a izmeni raspored uspomene |
| Dubina | Sva mesta pripadaju razgranatoj hijerarhiji nalik stablu. | Unutrašnja grana | Dubinac | Zagušen zajednički prolaz, kada cela zajednica čeka svoj odgovor |
| Klizeća dimenzija | Broj pravaca kojima kretanje ostaje dostupno menja se sa lokalnim stanjem sredine. | Rub | Prelazni | Nagla promena koja zatvori prolaz pre nego što telo preseli važan proces |
| Vorteks | Telo je održavani vrtložni raspored u dvodimenzionalnom fluidu. | Talasija | Virion | Promena javnog toka, iz koga je sazdano i telo i zaklon |
| Akord | Osnovu čine pobude i međusobni odnosi oscilovanja. | Interval devet | Sazvučnik | Preširoko sprezanje, posle koga se dva bića teško razdvajaju |
| Morfija | Građu sveta čine lokalne reakcije i razmena sastojaka. | Autokatalija | Morfion | Promena zajedničkog dotoka, posle koje potomci ne uspevaju da se održe |
| Dva vremena | Događaj ima dve vremenske koordinate. Lokalno poravnanje usmerava dozvoljeni razvoj. | Tiva | Okretač | Promena polja koja razdvoji telesne ritmove |
| Prsten | Posle zadatog perioda vraća se celovito stanje sveta, sa svim zapisima. | Poluluk | Lučnik | Svaki trag provere postaje deo onoga što mora da se vrati |
| Mnogolik | Celovitu fizičku građu čini raspodela među različitim mogućim konfiguracijama. | Lepeza | Mnogolik | Dobronamerna pomoć koja promeni zastupljenost tuđih alternativa |
| Arhiv | Postoje ostvareni zapisi i slobodna mesta. Novi događaj se vezuje za ranije zapise i troši jedinstveno pravo na određeni nastavak. | Margina | Nastavljač | Potrošen fond, posle koga više nema dopuštenog produženja |
| Unutrašnjost | Elementarno iskustvo ulazi u početni postulat. Jedan subjekt pripada svakoj najvećoj celini aktivne mreže u kojoj od svake jedinice vodi put do svake druge. | Otvor | Subjekt, jako povezana celina | Previše otvorenih veza, posle kojih ranija granica subjekta prestaje |
| Isti zakoni, drugi brojevi | ||||
| Zbijeni kosmos | Bezdimenzioni broj koji meri jačinu gravitacije deset puta je veći. Atomi, hemija i svetlost ostaju isti. | Oblutak, planeta manja od Meseca sa dvostrukom Zemljinom težinom | Prizemci | Pad, i planeta koja brzo gubi unutrašnju toplotu i vodonik |
| Stisak | Konstanta fine strukture veća je za deset odsto. Mase čestica i jaka nuklearna sila ostaju iste. | Kremen, vreo svet silikata i vode, siromašan ugljenikom | Kremenci | Vatra, koja ugljenik vraća u vazduh |
| Berilijumski kosmos | Berilijum-8 je vezano jezgro, kao posledica male promene jake sile. Pratimo samo tu jednu posledicu. | Garava, ugljenična planeta od grafita, karbida i dijamanta | Vodari | Pukotina kroz koju voda nečujno iščezava |
| Kosmička ostrva | Gustina energije vakuuma trideset je puta veća. Rani kosmos je isti kao naš. | Luma, planeta kao naša pod gotovo praznim nebom | Lumari | Gubitak dokaza: galaksije i odjek početka odlaze iza horizonta |
| Tihi kosmos | Slaba nuklearna sila je isključena, uz usklađenu promenu početnog odnosa neutrona i protona i broja čestica po fotonu. | Stalna, svet jezera teške vode sa kratkom geološkom mladošću | Tihari | Prekid u slojevima, posle koga niko ne zna koliko je vremena prošlo |