Stisak u velikoj razmeri. Zvezdano jato u kome preovlađuju bele i plavičaste zvezde, sa maglinom bogatom kiseonikom.

Svet 19 od 22 · Isti zakoni, drugi brojevi

Stisak

Elektromagnetna sila jača je za desetinu, a ugljenik postaje dragocenost.

  • Vrednosti konstanti
  • Oskudica

Tekst: Nebo D. L. ·

Zamišljena bića

Jutro je bilo prohladno. Voda u koritu tek što nije počela da se ledi, a Isel je znao da to znači suv vazduh i mirne oblake. Dobar dan za sušenje crnice.

Crnica je bila sve što je zajednica imala. Tamne, lake opeke od presovanog lišća, ljuski i svega što je nekada bilo živo. U svakoj je ležalo ono čega na Kremenu najviše nedostaje. Isel ih je brojao svakog jutra, kao što neko drugi broji stado.

Munja je udarila bez kiše. Trenutak kasnije, iz sušare se podigao tanak, prav stub dima. Isel je potrčao. Znao je šta taj dim nosi: ono što su tri pokolenja sakupljala gram po gram sada je odlazilo u nebo.

Kod vrata ga je sačekala odluka. Levo, vreće sa semenom za narednu setvu. Desno, naslagana crnica, a plamen između. Ljudi su već pristizali sa mokrim peskom.

„Na crnicu“, rekao je. „Seme ćemo pozajmiti.“

Gasili su do podneva. Izgubili su desetinu zalihe. Uveče je Isel dugo sedeo pored ugašene gomile. Vazduh će sve to jednom vratiti biljkama, mislio je. Ali polako, i svima podjednako.

Sila koja drži atome

Potvrđena nauka

Elektromagnetnu silu meri konstanta fine strukture, α ≈ 1/137. Ona određuje koliko čvrsto jezgro drži elektrone, koliko su atomi veliki i koliko energije nosi hemijska veza. U Stisku je α veća za deset odsto i iznosi približno 1/124,6. Mase čestica i jaka nuklearna sila ostaju iste.

Za atom vodonika važe dva jednostavna pravila. Veličina atoma opada kao 1/α, a energija kojom je elektron vezan raste kao α2. Deset odsto jača sila daje, dakle, atome manje za devet odsto i veze jače za dvadeset jedan odsto.

Šta pokazuju naši proračuni

Naš proračun

Ova pravila nismo uzeli zdravo za gotovo. Šredingerovu jednačinu za atom vodonika rešili smo numerički, sa jačom silom unetom u samu jednačinu. Energija jonizacije porasla je sa 13,60 na 16,45 elektronvolti. Zatim smo ispitali najjednostavniji molekul, jon vodonika sa dva jezgra i jednim elektronom. Veza se skratila sa 106 na 96 pikometara, a ojačala tačno za 21 odsto. Za isti odnos porasla je i energija vibracija molekula.

Šta to znači za složenu hemiju? U prvoj aproksimaciji, veoma malo. Svi atomi i sve veze menjaju se zajedno, kao crtež uvećan na fotokopiru. Ugljenik i dalje gradi četiri veze, a voda ostaje savijeni molekul. Pomeraju se jedino razmere. Stene su gušće za trećinu. Temperature na kojima se veze kidaju više su za petinu. Za lake atome ovo pravilo važi tačno: sve energije rastu kao kvadrat α, sve dužine opadaju kao 1/α, a pritisci rastu kao peti stepen α. Uz međunarodne tablice svojstava vode izračunali smo da bi se led topio na 57, a voda ključala na oko 163 naša stepena Celzijusa, pri pritisku od jedne naše atmosfere. Zato je Iselovo prohladno jutro za nas vrelo. Kod teških atoma javljaju se relativistički efekti koji pravilo narušavaju. Za kiseonik je ta greška ispod pola procenta, a za zlato i olovo postaje velika.

Pravo iznenađenje čeka nas u zvezdama. Ugljenik nastaje spajanjem tri jezgra helijuma, a taj proces zavisi od jednog srećno postavljenog energetskog nivoa u jezgru ugljenika, takozvane Hojlove rezonance. Jače električno odbijanje podiže taj nivo. Prema proračunima Oberhumera i saradnika i grupe Epelbauma, pomeranje iznosi 30 do 40 kiloelektronvolti za svaki procenat promene α. Za deset odsto dobijamo 325 do 400 kiloelektronvolti. Ovde moramo biti precizni. Ti proračuni pokrivaju promene α od nekoliko procenata, pa je vrednost za deset odsto pravolinijsko produžavanje izvan proverenog područja.

Levo: atomi i veze u zavisnosti od konstante fine strukture. Desno: ugljenik u zavisnosti od pomaka Hojlove rezonance, naš jednostavni model i objavljene simulacije zvezda.

Šta se zatim dešava sa ugljenikom, računali smo u jednostavnom modelu zvezdanog jezgra. Jezgro se u njemu zagreva onoliko koliko je potrebno da helijum sagori tokom zadatog vremena. Model ispravno daje ugljenik za naš kosmos, ali se pokazao preosetljivim na položaj rezonance. Za pomak od sto kiloelektronvolti predviđa pad ugljenika od više desetina hiljada puta, dok potpune simulacije zvezda Šlatla i saradnika daju pad od tri do deset puta. Zato njegov ishod za Stisak ne uzimamo kao odgovor.

Objavljene simulacije zvezda pružaju bolji oslonac, iako se međusobno ne slažu potpuno. Šlatl i saradnici našli su da ugljenik u masivnim zvezdama gotovo nestaje kod pomaka od oko 250 kiloelektronvolti, dok manje zvezde reaguju blaže. Huang, Adams i Grohs, sa novijim modelima masivnih zvezda, dobili su znatne količine ugljenika sve do oko 500 kiloelektronvolti. Stisak se, sa 325 do 400, nalazi baš između tih procena. Pošteno je, dakle, reći da ne znamo koliko ugljenika Stisak ima. Pouzdano znamo samo smer: kiseonika je relativno više, a ugljenika manje nego kod nas.

Proverili smo još nekoliko posledica. Razlika masa neutrona i protona smanjuje se sa 1,29 na 1,19 megaelektronvolti, pa vodonik ostaje stabilan. Zvezde Sunčeve mase sijaju nešto slabije i žive petinu duže. Teška jezgra jače se raspadaju: grubi model kaže da postojani elementi prestaju već oko osmijuma, pa bi tamošnje zlato i olovo bili radioaktivni.

Šematski prikaz Stiska. Raspon tečne vode sledi iz tačnog skaliranja, a količina ugljenika ostaje neizvesna.

Život na Kremenu

Zamišljena bića

Kremen, vreo stenoviti svet sa gustim belim oblacima, svetlim silikatnim stenama i retkim tamnozelenim pojasevima rastinja.

Iselov svet nazvali smo Kremen. To je planeta od silikata i oksida, sa mnogo vode i sa veoma malo ugljenika u vazduhu i tlu. Siromaštvo ugljenika pripisujemo pre svega načinu na koji je planeta nastala. I Zemlja ima neobično malo ugljenika u poređenju sa Suncem. Li i saradnici objasnili su 2021. godine da se to dešava kada planeta nastaje u toplom delu prašnjavog diska oko mlade zvezde, unutar takozvane linije čađi, gde se ugljenična prašina razgrađuje i odlazi u gas. Kremen je takav svet, a nastao je u kosmosu koji je i sam možda nešto siromašniji ugljenikom. Ako život tamo postoji, ugljenik bi mu bio ono što je nama fosfor: neophodan sastojak koga nikad nema dovoljno. Biljke bi rasle sporo. Svaki opali list imao bi vrednost.

Isel, pripadnik Kremenaca, pored naslaganih tamnih opeka crnice u sušari. Izgled bića je naša pretpostavka.

Zato smo zamislili civilizaciju štednje. Kremenci ne pale vatru radi toplote, jer plamen šalje ugljenik u vazduh, odakle ga biljke vraćaju veoma sporo. Mrtve vraćaju zajednici. Bogatstvo se meri crnicom. Čini mi se da bi takvo društvo razvilo strogu, gotovo svečanu etiku kruženja, jer ništa živo ne bi smelo da se izgubi.

Budimo, ipak, pošteni. Moguće je da život sa toliko malo ugljenika nikada ne bi ni krenuo. Naš račun pouzdano govori o atomima, a o zvezdama samo daje pravac promene. Sve posle toga je naša mašta.

Šta je dragoceno

Autorov osvrt

Mi živimo u izobilju koje ne primećujemo. Ugljenik je četvrti element po zastupljenosti u našem kosmosu, pa ga život rasipa u šumama, kostima i krečnjaku. Na Kremenu bi se o njemu pisale pesme.

Po mom mišljenju, ovaj svet nas uči nečem važnom o vrednosti. Dragoceno je ono od čega život zavisi, a čega ima malo. Kod nas je to možda pažnja, ili vreme. Vredi se zapitati šta bi Isel, koji broji opeke crnice, rekao o načinu na koji mi trošimo ono čega imamo najmanje.

Potvrđena nauka

Naučno uporište

Položaj Hojlove rezonance zavisi od jačine elektromagnetne sile, što su izračunali Oberhummer i saradnici. Simulacije zvezda Schlattla i saradnika i Huanga, Adamsa i Grohsa daju različite procene koliko ugljenika pritom preostaje, pa je njegova količina u Stisku neizvesna. Skaliranje atoma i veza sledi iz kvantne mehanike za lake atome.

Izvori za ovaj svet

Dodatak uredništva sajta. Izvori ispod podupiru polaznu zamisao, a život u ovom svetu ostaje misaoni eksperiment.

Ilustracije su nastale uz pomoć AI i služe kao vizuelne analogije. Šeme pravila su autorske. Ovo poglavlje je deo ogleda „Pet univerzuma koji su mogli postojati“ (2026). Grafikoni i šeme potiču iz autorovih proračuna. Engleski prevod pripremilo je uredništvo sajta.